Pitanje:Kakva je primjena Zakona o radu u pogledu najma,odnosno ustupanja radne snage od strane drugog pravnog subjekta registrovanog za djelatnost za koju je potrebna radna snaga,uz mogućnost plaćanja po efektivnom učinku,odnosno realizaciji poslova?

Odgovor: Sa aspekta nadležnosti ovog ministarstva,ističemo da Zakon o radu („Službene novine Federacije BiH“br.26/16),predviđa da se poslovi za poslodavca mogu obavljati na osnovu zaključenog ugovora o radu,ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova,ugovora o radu sa pripravnikom i ugovora o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, s tim da se zaključivanjem ugovora o radu,odnosno ugovora o radu sa pripravnikom zasniva radni odnos sa poslodavcem,dok se zaključivanjem ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova ne zasniva radni odnos.Na osnovu zaključenog ugovora o radu radnik za poslodavca obavlja poslove iz djelatnosti poslodavca sa kojim zaključuje ugovor,odnosno poslove sistematizovanog radnog mjesta čiji se opis navodi i u ugovoru o radu. Stim u vezi, mišljenja smo da se za poslove iz opisa sistematizovanog radnog mjesta za koje se zaključuje ugovor o radu, kao ugovor radno-pravnog karaktera, ne bi mogli zaključivati ugovori obligaciono-pravnog karaktera. Nadalje, odredbom člana 166. Zakona o radu propisano je da se obavljanje privremenih I povremenih poslova može zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, pod uvjetima da su privremeni i povremeni poslovi utvrđeni u kolektivnom ugovoru ili pravilniku o radu i da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom i da ne traju duže od 60 dana u toku kalendarske godine.Licu koje obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u toku rada pod istim uvjetima kao i za radnike u radnom odnosu i druga prava, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.Dakle, radi se o određenim pomoćnim poslovima kod poslodavavca,odnosno o nesistematizovanim poslovima za koje se ne zaključuje ugovor o radu, nego ugovoro o obavljanju privremenih i povremenih poslova,sklapanjem kojeg se ne zasniva radni odnos sa poslodavce.Obavljanje navedenih poslova može trajati najduže 60 dana u toku kalendarske godine. Dakle,pozitivno-pravnim propisima iz oblasti radnih odnosa u FBiH nije predviđena mogućnostustupanja,iznajmljivanja ili stavljanja na raspolaganje radnnika drugom poslodavcu,u kojem bi slučaju radnik primao instrukcije i obavljao poslove za poslodavca sa kojim nema zaključen ugovoro o radu.Odredbom člana 5.Zakona o radu propisano je da je poslodavac, u smislu ovog zakona,fizičko ili pravno lice koje radniku daje posao na osnovu ugovora o radu,dok je odredbom člana 24.stav 1.tačka f. istog zakona propisano da se ugovor o radu zaključuje u pisanoj formi i sadrži podatke o radnom mjestu na koje se radnik zapošljava i kratak opis poslova. Mišljenja smo da oblik rada u kojem bi radnik od strane poslodavca, sa kojim je zaključio ugovoro o radu,bio ustupljen drugom poslodavcu, ne bi bio usklađen sa pozitivno-pravnim propisima,odnsono sa pojmovnim  određenjem poslodavca iz Zakona o radu. S obzirom da radniku poslove ne bi davao poslodavac sa kojim je zaključio ugovor o radu,već drugi poslodavac kojem bi radnik bio ustupljen, to bi se u navedenom slučaju radilo o obliku rada,koji nije propisan odnosno usklađen sa Zakonom o radu.