PITANJE: Da li u skladu sa odredbama Zakona o radu poslodavac može izvršiti zasnivanje radnog odnosa sa licima koja se još uvijek nalaze na redovnom srednjoškolskom obrazovanju?

Zakonom o radu („Službene novine Federacije BiH”, br. 26/16 i 89/18), propisani su opći uvjeti za zasnivanje radnog odnosa. Naime, u smislu odredbe člana 20. pomenutog zakona, ugovor o radu se ne može zaključiti sa licem mlađim od 15 godina starosti, s tim da lice između 15 i 18 godina života, tj. maloljetnik, može zaključiti ugovor o radu, odnosno zaposliti se samo uz saglasnost zakonskog zastupnika i pod uvjetom da od ovlaštenog Ijekara ili nadležne zdravstene ustanove pribavi Ijekarsko uvjerenje kojim dokazuje da ima opću zdravstvenu sposobnost za rad. Posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, kao što su potrebne stručne kvalifikacije, radno iskustvo i sI, se utvrđuju pravilnikom o radu poslodavca u skladu sa odredbom člana 118. Zakona o radu. Dakle, da bi određeno lice zaključilo ugovor o radu, te na osnovu istog zasnovalo radni odnos, potrebno je da ispunjava opće uvjete iz Zakona o radu, kao i posebne uvjete iz pravilnika o radu, odnosno drugog unutrašnjeg akta poslodavca, tj. da ima potrebne stručne kvalifikacije i radno iskustvo. Također, u skladu sa odredbom člana 25. Zakona o zaštiti na radu (“SIužbeni list SRBiH”, broj: 22/90), prije zasnivanja radnog odnosa se pribavlja Ijekarsko uvjerenje za obavljanje poslova radnog mjesta za koje se zaključuje ugovor o radu. Ovo iz razloga što je pomenutom zakonskom odredbom, između ostalog, propisano da je poslodavac dužan za svako radno mjesto utvrditi uslove rada i zahtjeve u pogledu zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti radnika koji će raditi na tom radnom mjestu, te da niko ne može zasnovati radni odnos ako predhodno nije utvrđeno da njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti odgovaraju uslovima rada i zahtjevima radnog mjesta. U vezi sa radom maloljetnika ističemo da su Zakonom o radu propisana određena ograničenja, odnosno zabrane u pogledu prekovremenog rada, rada u preraspodjeli radnog vremena, noćnog rada, kao i rada na naročito teškim fizičkim poslovima, radovima pod zemljom ili pod vodom, te na ostalim poslovima koji bi mogli štetno i sa povećanim rizikom da utiču na njegov život i zdravlje, razvoj i moral, s obzirom na psihofizičke osobine maloljetnika.

Shodno navedenom, da bi radnik stupio na rad na osnovu zaključenog ugovora o radu, te na taj način zasnovao radni odnos, potrebno je da budu ispunjeni naprijed pomenuti opći i posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa. Na osnovu zaključenog ugovora o radu poslodavac je dužan da u skladu sa odredbom člana 4. stav 2. Zakona o radu prijavi radnika na penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti, u skladu sa zakonom.

Međutim, s obzirom da se u predmetnom slučaju radi o redovnim učenicima, koji još uvijek nisu završili srednjoškolsko obrazovanje, odnosno nisu stekli stručno zvanje, postavlja se pitanje njihovog ispunjavanja posebnih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa u smislu potrebne stručne spreme, tj. stečenih kvalifikacija, kao i potrebnog radnog iskustva. Takoder, redovni učenici na osnovu svog statusa ostvaruju i određena prava, kao npr. pravo na zdravstveno osiguranje. S obzirom da se pravo na zdravstveno osiguranje ostvaruje i na osnovu prijave na obavezna osiguranja prilikom zasnivanja radnog odnosa, to bi u slučaju eventualnog zasnivanja radnog odnosa sa redovnim učenikom došlo do preklapanja u ostvarivanju navedenog prava.

Nadalje, Zakonom o radu je, pored zasnivanja radnog odnosa zaključivanjem ugovora o radu, predviđeno i obavljanje rada za poslodavca na osnovu zaključenog ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova, na osnovu kojeg se ne zasniva radni odnos sa poslodavcem. Naime, odredbom člana 166. pomenutog zakona propisano je da se za obavljanje privremenih i povremenih poslova može zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, pod uvjetima da su privremeni i povremeni poslovi utvrđeni u kolektivnom ugovoru ili u praviiniku o radu i da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom i da ne traju duže od 60 dana u toku kalendarske godine. Licu koje obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u toku rada pod istim uvjetima kao i za radnike u radnom odnosu i druga prava, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju. Dakle, radi se o određenim pomoćnim poslovima kod poslodavca, odnosno o nesistematizovanim poslovima za koje se ne zaključuje ugovor o radu, već ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, sklapanjem kojeg se ne zasniva radni odnos sa poslodavcem. Obavljanje navedenih poslova može trajati najduže 60 dana u toku kalendarske godine. lako se zaključivanjem ugovora o obavljaju privremenih i povremenih poslova ne zasniva radni odnos, ističemo da bi eventualne smetnje i za ovakvu vrstu angažmana mogle biti vezane za činjenicu da pomenuta lica imaju status redovnih učenika.

Imajući u vidu da se u predmetnom slučaju, između ostalog, radi o maloljetnim redovnim učenicima koji još uvijek nisu završili srednjoškolsko obrazovanje, a koji bi kod poslodavca bili angažovani za vrijeme odmora izmedu dvije školske godine, mišljenja srno da bi poslodavac za njihovo angažovanje trebao prije svega razmotriti mogućnost obavljanja ferijalne prakse u skladu sa kantonalnim propisima o srednjem obrazovanju. S tim u vezi, a s obzirom da je predmetni odgovor dat sa aspekta propisa koji su u nadležnosti Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, predlažemo da se za pitanja u pogledu nespojivosti statusa redovnog učenika sa obavljanjem određenog rada za poslodavca, kao i za dodatne vrste angažmana redovnih učenika u smislu ferijalne prakse obratite nadležnom Kantonalnom ministarstvu obrazovanja.