Priopćenje za javnost

Povodom povlačenja Strategije reforme mirovinskog sustava u Federaciji Bosne i Hercegovine iz daljnje parlamentarne procedure.

Rasprava o segmentu mirovinske reforme počela je kroz implementaciju Projekta tehničke pomoći socijalnom osiguranju SITAP, odnosno projektnog zadatka 1.5f.- Savjetnik za mirovinsku politiku, a koji je trajao od 2003. do zaključno sa 2007. godinom.

U ovom projektu bili su angažirani pored predstavnika resornih ministarstva i mirovinskih fondova i predstavnici ministarstva financija, poreske uprave, te u nekim segmentima su bili uključeni i sindikati, penzioneri i drugi, iz oba entiteta, kao i predstavnici Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

Praktično kroz ovaj Projekt, identificirane su promjene koje bi se trebale napraviti u postojećem mirovinskom sustavu, pri čemu je istaknuta potreba za nadogradnjom postojećeg sustava kroz uvođenje novih oblika mirovinskog osiguranja. Također, izvršena je analiza stanja sustava mirovinskog i invalidskog osiguranja u Bosni i Hercegovini, njegovog funkcioniranja, institucionalni okvir i odnosi pojedinih organa i institucija u obavljanju poslova iz ove oblasti, te su definirani i mogući pravci reforme mirovinskog sustava u oba entiteta. Tekst Strategije je bio identičan u oba entiteta.

Nacrt strategije reforme mirovinskog sustava u Federaciji Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, uz određene zaključke, prihvatila je na 10. sjednici, održanoj 23.05.2007. godine, dok je Vlada Republike Srpske još u veljači iste godine, prihvatila isti tekst.

Isto tako, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj 06.06.2007. godine, formirala je Ekspertnu grupu za reformu mirovinskog sustava u Federaciji Bosne i Hercegovine, čiji je zadatak bila izrada konačne verzije dokumenta Strategije, kao i drugi poslovi sukladno Akcionom planu usvojenim od strane Vlade. Ekspertna grupa je dužna bila obavještavati nadležnog ministra, kao i Vladu o postignutim rezultatima rada. U ove aktivnosti je bio uključen i domaći predstavnik iz projekta SITAP, dok isti nije prestao sa radom.

Nadalje, Vlada Federacije Bosni i Hercegovini je i na 43. sjednici, održanoj 23.01.2008. godine, razmatrala Strategiju i prihvatila istu, kao polaznu osnovu za izgradnju budućeg modela mirovinskog sustava u Federaciji Bosne i Hercegovine.

 Nacrt Strategije razmatrali su i Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i to na nastavku 9. sjednice, održane 30.01.2008. godine.

Odbor za rad i socijalnu skrb i Povjerenstvo za zaštitu ljudskih prava i sloboda, sukladno zaključku Zastupničkog doma, organizirali su javnu raspravu o Nacrtu Strategije reforme mirovinskog sustava, u trajanju od 60 dana, počev od 21.04.2008. godine. Završna sesija održana je 14.07.2008. godine, na kojoj su bili pozvani da daju svoj doprinos u završnoj raspravi, organizacije i institucije koje su kao ciljne grupe identificirane od strane Radne grupe, odnosno Ekspertne grupe, a to su udruženje poslodavaca FBiH, gospodarske komore FBiH i kantona, sindikati, udruženja umirovljenika, parlamentarne i druge stranke i akademska zajednica.

Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, također je razmatrao Nacrt Strategije na 17. sjednici, održanoj 31.10.2008. godine, pri čemu je zaključeno da Nacrt strategije može poslužiti kao polazni temelj za izradu Prijedloga strategije, te da se prilikom izrade navedenog dokumenta trebaju imati u vidu sve sugestije, primjedbe i prijedlozi izneseni, kako na javnoj raspravi, tako i oni dostavljeni u pismenoj formi.

Dajući važnost Strategiji, a u cilju postizanja političkog konsenzusa o mogućim pravcima nadogradnje mirovinskog sustava u Federaciji BiH i njegove financijske stabilnosti, koraci na njenom donošenju su bili usporeni, te donekle i zaustavljeni globalnom ekonomskom krizom, odnosno padom makroekonomskih pokazatelja u BiH, odnosno Federaciji BiH.

Imajući u vidu Zaključak Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, sa 139. sjednice, a u smislu nastavka ovog reformskog procesa, koji je bio i zahtjev Svjetske banke kroz Stand by aranžman, zatraženo je od šefa Ekspertne grupe, da se završe aktivnosti u smislu sublimiranja rezultata provedene javne rasprave, inoviranja podataka i ugradnje istih u tekst Strategije, a radi upućivanja u dalju parlamentarnu proceduru, radi usvajanja konačnog teksta Strategije.

Rukovoditelj Ekspertne grupe, dostavio 08.06.2010. godine, Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike Prijedlog strategije, koji je uradila Ekspertna grupa na daljnju proceduru, nakon čega je ista i upućena Vladi Federacije Bosne i Hercegovine.

Ističem, da je proces reforme mirovinskog sustava zastao zbog aktualne ekonomsko-financijske situacije u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i situacije uopće, koja je uveliko dovela do narušavanja financijske stabilnosti mirovinskog i invalidskog osiguranja (smanjena privredna aktivnost, pad uposlenosti, pad investicija, posebno obveze nastale temeljem povoljnijeg umirovljenja i priznavanjem  posebnog staža i dr.).

Napominjem da je reforma mirovinskog sustava predstavlja dugotrajan i sveobuhvatan proces, koji se ne tiče samo osoba koje su danas uživaoci prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, nego i svih onih koji će to postati, kao i onih koji će u tom periodu biti osigurane osobe.

U Strategiji mirovinske reforme, kao opći ciljevi definirani su osiguranje dugoročne održivosti mirovinskog i invalidskog osiguranja, poboljšanje i osnaživanje sustava javnog financiranja, sprječavanje socijalne ugroženosti u poznijem životnom dobu, veće uključenje osiguranika i obuhvat mirovinskim osiguranjem, razvoj financijskog tržišta, te pripreme za ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku Uniju.

Kao  specifični ciljevi, definirani su vraćanje povjerenja u mirovinski sustav kod osiguranika i korisnika prava, stvaranje snažnog mirovinskog fonda koji će zadovoljiti potrebe klijenata, harmonizirano funkcioniranje sustava socijalnog osiguranja, poboljšavanje uvjeta za razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja, te smanjenje troškova rada.

Predloženi model mirovinskog sustava urađen je na temelju najboljih svjetskih iskustava, kao i iskustava susjednih država, te je prilagođen isključivo makroekonomskoj situaciji u Federaciji Bosne i Hercegovine, njenom ekonomskom razvoju, razvoju financijskog tržišta i tržišta rada, uposlenosti itd. Akcenat je dat na očuvanje stečenih prava za 363 hiljade umirovljenika u Federaciji Bosne i Hercegovine, na dostignutom nivou.

Ovaj model mirovinskog sustava sastoji se od tri stupa:

Unutar prvog stupa (obvezni oblik mirovinskog i invalidskog osiguranja), fokus je dat na osnaživanje ovog stupa i osiguranje dugoročne financijske održivosti. Obvezno mirovinsko osiguranje bi se sastojalo iz dvije komponente: socijalne mirovine do iznosa minimalne mirovine i dijela koji ovisi od zarade (visine plaće) ili visine uplaćenih doprinosa u periodu aktivnog osiguranja. U početku, socijalnom mirovinom bile bi pokrivene samo osobe koje ispunjavaju uvjete po trenutačnim zakonskim rješenjima. Financiranje ovih mirovina bi se osiguravalo iz doprinosa za dio mirovine koji je pokriven stažom osiguranja i refundacijom iz proračunskih sredstava za nedostajući dio do propisanog minimalnog iznosa, a koji bi se utvrđivao odlukom Vlade Federacije BiH. Na ovaj način, omogućilo bi se da se doprinosi iz mirovinskog i invalidskog osiguranja rasporede na one korisnike koji su radili puni radni vijek. U perspektivi (duljem tranzicijskom razdoblju) predviđeno je da se socijalna mirovina kao pravo proširi i na osobe koje imaju manje od propisanih 20 godina mirovinskog staža, zatim osobe koje su bile osigurane, ali im iz različitih razloga nisu uplaćeni doprinosi, te  osobe koje su bile radno aktivne i nisu bile uključene u sustav obveznog osiguranja, kao i osobe koje nikada nisu bile osigurane, a navršile su propisanu starosnu granicu.

Drugim stupom, bile bi obuhvaćene osobe koje su uvedene u pravo (umirovljene) pod povoljnijim uvjetima. Dakle, financiranje prava za ovu kategoriju korisnika vršilo bi se putem Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje, a sredstva bi se osiguravala u Proračunu Federacije BiH, do ispunjavanja uvjeta po općim propisima za mirovinu, kada bi ovi osiguranici uglavnom prešli u redovito mirovinsko osiguranje (prvi stup). U okviru Federalnog zavoda ova sredstva bi se evidentirala na posebnom računu. Način usklađivanja „povlaštenih mirovina“ za sve korisnike koji se financiraju iz proračuna vršio bi se uz suglasnost Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. 

Treći stub mirovinskog osiguranja je dobrovoljan i spada u individualno mirovinsko osiguranje na kapitaliziranom principu (ili dugoročnu štednju). Nosioci ovog stupa mogu biti formirani iz današnjih investicionih fondova, osiguravajućih društava ili banaka.

Zbog svega navedenog, smatram netočne navode da nije bilo omogućeno sudjelovanje u javnoj raspravi o tekstu Strategije reforme mirovinskog sustava u Federaciji Bosne i Hercegovine pojedinim interesnim grupama. Istup predstavnika Saveza udruženja umirovljenika u Federaciji Bosne i Hercegovine, u sredstvima javnog informiranja, potvrđuje da je u sedam kantona obavljena javna rasprava u umirovljeničkim udruženjima.

Informacije sa kojima raspolažemo, ukazuju da je Savez umirovljenika  dobio određena sredstva za javnu raspravu o Strategiji. Iz prednjeg se vidi, da ne stoje argumenti da Savez udruženja kao interesna grupa nije bio uključen, u procesu donošenja Strategije.

Napominjem da se kod izrade Dokumenta, vodilo računa o ekonomskoj snazi Federacije, kao i o parametrima koji direktno utiču na mirovinski sustav, na njegovu financijsku stabilnost i održivost. Kako bi se financijski ojačao sustav mirovinskog i invalidskog osiguranja, neophodno je znatno više izdvajanje sredstava iz Proračuna Federacije BiH, ili pribavljanje sredstava za ove namjene eventualnim zaduživanjem, odnosno izrazito povećavanje uposlenosti u Federaciji BiH, a što bi se odrazilo na povećanje mirovina.

Priopćenje za javnost