DANAS U PREDSTAVNIČKOM DOMU PARALAMENTA FBIH GLASANJE O NOVIM ZAKONSKIM RJEŠENJIMA ZA PET JAVNIH USTANOVA SOCIJALNE ZAŠTITE

Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH na današnjoj 34. redovnoj sjednici razmatrat će Prijedlog zakona o ustanovama socijalne zaštite FBiH koji je pripremilo Ministarstvo rada i socijalne politike, a koji je Vlada FBiH usvojila 19. maja.

Ovim zakonom uređuju se djelatnost i korisnici usluga ustanova socijalne zaštite Federacije BiH, osnovni i posebni standardi u pogledu obavljanja njihove propisane djelatnosti i zaštite prava smještenih korisnika, tijela upravljanja, nadzora i rukovođenja, finansiranje, nadzor nad radom, te druga pitanja od značaja za rad i funkcionisanje ustanova socijalne zaštite Federacije BiH.

Zakonom se uređuje funkcioniranje pet javnih ustanova, koje imaju status pravnog lica – Drin, Bakovići, Pazarić, Ljubuški i Sarajevo – a koje su pravni sljedbenici ranijih zavoda čiji je osnivač Parlament Federacije BiH.

– Cilj je da se uspostavi kvalitetan pravni okvir za transformaciju načina zbrinjavanja socijalno osjetljivih kategorija u ustanovama socijalne zaštite. Također, želimo otkloniti većinu uočenih problema u vezi uspostave i provedbe minimalnih standarda stručnog rada, te osigurati ispunjavanje nužnih infrastrukturnih preduslova od strane ovih ustanova za kvalitetno pružanje usluga. Cilj je i značajna profesionalizacija upravljačkih, nadzornih i rukovodnih pozicija – kaže Vesko Drljača, ministar rada i socijalne politike.

Zakon određuje da se u ustanovi Pazarić mogu primati korisnici do 30 te godine života, dok se u ustanovama Bakovići i Drin ne mogu primati osobe mlađe od 18 godina. Također, u ustanovi Pazarić moći će se primati i djeca kojima je dijagnosticiran poremećaj u ponašanju i osjećajima koji se pojavljuju u djetinjstvu i adolescenciji, a za koje trenutno u Bosni i Hercegovini ne postoji adekvatna institucionalna zaštita.

Prema rješenjima u Prijedlogu zakona, ustanove i njihovi uposlenici su dužni postupati prema korisnicima usluga u skladu sa međunarodnim standardima, po načelu humanizma i poštivanja osnovnih ljudskih prava i sloboda, dužni su informisati ih i uključiti ih u proces odlučivanja shodno njihovim mogućnostima.

Izričito je zabranjena diskriminacija, zlostavljanje i prisila, osim u posebnim slučajevima propisanim zakonom. Korisnici imaju pravo na privatnost i povjerljivost ličnih podataka i pritužbu.

Zakonom su utvrđena tijela upravljanja (upravni odbor), nadzora (nadzorni odbor) i rukovođenja (direktor), njihova nadležnost, način imenovanja, te posebni uslovi za obnašanje ovih funkcija.

– Upravni odbor će imati pet članova, po jedan član bi se imenovao iz reda stručnih uposlenika ustanove i iz reda zakonskih zastupnika smještenih korisnika ustanove, dok se tri člana imenuju iz reda stručnih osoba iz oblasti i zvanja utvrđenih posebnim kriterijima za imenovanje u upravni odbor ovih ustanova. Imenovaće se i jedan zajednički nadzorni odbor koji će vršiti nadzor nad financijskim poslovanjem svih pet ustanova – pojašnjava ministar Drljača.

Naknade članovima upravnog odbora i zajedničkog nadzornog odbora će se finansirati iz Budžeta Federacije BiH, čime će se rasteretiti budžeti ustanova. Ranije imenovani članovi upravnog i nadzornog odbora nastavit će svoje funkcije do imenovanja novih članova nadzornog i upravnog odbora, a najkasnije do šest mjeseci od dana stupanja zakona na snagu.

S ciljem osiguranja transparentnosti u njihovom radu ustanove su dužne voditi javne registre donacija i subvencija te kapitalnih investicija i stalnih sredstava.

Nadzor nad finansijskim poslovanjem provodi Ured za reviziju institucija u Federaciji.

Pored navedenog Zakon predviđa i vršenje drugih oblika nadzora kao što su: unutrašnji, stručni i inspekcijski nadzor.