Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Ministarstvo rada i socijalne politike



 Praznici u FBiH

Praznici koji se slave u FBiH ...

Opširnije

DONIJELI SMO PROPISE KOJI ČINE SUŠTINU REFORMSKE AGENDE

Ministar rada i socijalne politike u Vladi Federacije BiH Vesko Drljača je imenovan krajem oktobra 2015. godine, kao jedan od četiri ministar koji su imenovani ispred Saveza za bolju budućnost BiH nakon što se Demokratska fronta povukla. Ministar je zadovoljan što su za njegovog mandata doneseni propisi koji čine suštinu reformske agende (Zakon o radu i Zakon o PIO), te pokrenut socijalni dijalog za koji kaže da je imao i određene krizne periode.

- Bez socijalnog dijaloga i konsenzusa sindikata, poslodavaca i vlasti teško je provesti reformske aktivnosti - naglasio je u izjavi za Fenu.

Značajan je i Projekt zapošljavanja koji radimo u suradnji sa Svjetskom bankom, a koji treba da pomogne posebno mladima da se zaposle, formiraju porodice, te da ovdje zajedno gradimo prosperitetniju budućnost Smatra da je medijski nedovoljno afirmiran Zakon o jedinstvenom registru korisnika gotovinskih naknada na koji se ne uplaćuju doprinosi, koji bi trebao dati jasnu sliku ko su korisnici i koje naknade primaju.

- Uspostava registra treba da doprinese znatnoj uštedi materijalnih davanja za iste kategorije ili preraspodjele dijela sredstava u korist onih koji ispunjavaju potrebne uvjete - naglasio je. 

Podsjeća na činjenicu da je za njegovog mandata usvojen i Zakon o hraniteljstvu FBiH kojim se djeci bez roditeljskog staranja, odraslim bez porodične zaštite, te starim i nemoćnim osobama i osobama s invaliditetom omogućava zbrinjavanje i zaštita u porodičnom okruženju.

Značajnim smatra i usvajanje Strategije za unaprjeđenje prava i položaja osoba s invaliditetom u Federaciji BiH (2016-2021. godine). Tim dokumentom je, kaže, utvrđen sveobuhvatan i sistematičan način brige o toj osjetljivoj kategoriji osoba.

- Naravno da je Ministarstvo koordinator, ali svi mi kao društvo trebamo pomoći da se (na što kvalitetniji način) uključe u redovne aktivnosti (sport, kulturu i druge oblasti društvenog i javnog života) - naglasio je.

Ministar Drljača nije zadovoljan zbog činjenice da nije usvojen zakon o zaštiti porodice sa djecom. Pojašnjava da se radi o bitnom zakonu koji afirmira porodicu kao osnovu društva i moralnog odgoja novih generacija i predstavlja zalog za bolju budućnost.

- Meni lično nije prihvatljivo obrazloženje da je na Parlamentu FBiH već više zakona koji iziskuju dodatna finansijska sredstava te da bi usvajanje takvih zakona moglo ugroziti finansijsku stabilnost Federacije BiH - kaže ministar Drljača.

Na Parlamentu je, kaže ministar, i veći broj prijedloga propisa zakona o zaštiti na radu (koji treba da unaprijedi sistem zaštite radnika u skladu s novim tehnologijama) i zakon o mirnom rješavanju radnih sporova koji treba da rastereti sud od dugotrajnih sporova, ostvari materijalne uštede, gradi povjerenje poslodavaca i sindikata, a i strani investitori su zainteresirani za donošenje tog zakona.

Osvrćući se na aktivnosti za mandata na izmaku ministar Drljača istaknuo je i Zakon o radu kojim se 'na bitno drugačiji način uređuje oblast radnog prava radi povećanja fleksibilnosti radnih uvjeta u smislu reforme tržišta rada'.

- Tako su predviđene nove obaveze poslodavaca s ciljem suzbijanja i smanjenja rada “na crno”, utvrđena mogućnost rada izvan prostorija poslodavca što ranije nije bilo predviđeno, uređen radno-pravni status direktora, odnosno poslovodnog organa kod poslodavca na način da direktor ne mora obavezno biti u radnom odnosu, trajanje godišnjeg odmora povećano je za sve radnike s minimalno 18 na 20 radnih dana - kazao je. Dodaje da je tim zakonom prvi put regulirano pitanje reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca.

Podsjetio je i na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu koji, kaže, još nije stupio na snagu. Cilj Zakona je poboljšanje poslovnog ambijenta u Federaciji BiH, efikasnija zaštita prava radnika, poboljšanje procesa kolektivnog  pregovaranja. 

Izdvojio je odredbu kojom je propisano da se radni odnos u zavodima, agencijama, direkcijama, javnim ustanovama i preduzećima čiji je osnivač ili većinski vlasnik Federacija BiH zasniva na osnovu zaključenog ugovora o radu, a nakon provedenog javnog oglasa.

- Ta odredba predstavlja značajan iskorak u transparentnosti i pravičnosti u zapošljavanju - istaknuo je. 

  • Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o Agencijama za posredovanje u zapošljavanju - analize su pokazale da postojeća Uredba nije ispunila svrhu svog donošenja - unaprijeđenja segmenta zapošljavanje. Naime, agencije se nisu bavile poslovima posredovanja u zapošljavanju, već su posredovale u angažmanu studenata kod poslodavca na pomoćnim poslovima ili čak iznajmljivanjem radne snage. Definisano je posredovanje u zapošljavanju kao radnje i mjere poduzete u cilju povezivanja nezaposlenih lica koja traže posao ili promjenu posla, sa poslodavcem kojem je potreban zaposlenik u cilju zaključivanja ugovora o radu. Ministarstvu su data šira ovlaštenja vezano za izdavanje i ukidanje dozvola za rad. Pri Ministarstvu je uspostavljen i registar ovlaštenih agencija.

  • Umjesto 68 registrovanih i ovlaštenih agencija za posredovanje u zapošljavanju i sada je registrovano 15 agencija. Očekujemo da će, nakraju kompletne revizije broj registrovanih agencija biti manji – istaknuo je.

    Podsjeća ministar Drljača da je u suradnji sa Svjetskom bankom pokrenut Projekt podrške zapošljavanja u Bosni i Hercegovini. Ministarstvo je koordinator projekta, a provodi se putem Federalnog zavoda za zapošljavanje i kantonalnih službi za zapošljavanje.

    - Ukupna vrijednost projekta za Federaciju Bosne i Hercegovine je 108 miliona KM. U naredne četiri godine planirano je da putem projekta bude zaposleno 23.000 ljudi. Ciljane grupe mladi, dugoročno nezaposleni, osobe s niskim kvalifikacijama, osobe u dobi od 40 godina, socijalno ugrožene osobe. Posebna pažnja posvetiti će se zastupljenosti žena u projektima. Ovo je konkretna mjera koja treba doprinijeti masovnijem zapošljavanju u Federaciji BiH - naglasio je.

    Među dokumentima dostavljenim Parlamentu Federacije BiH na usvajanje izdvojio je Prijedlog Zakona o zaštiti na radu. Postojeći zakon donijet je 1990. i potrebno ga je uskladiti s važećim društveno-ekonomskim odnosima i međunarodnim standardima u toj oblasti. 

    Cilj zakona je da se poboljša sigurnost i zdravstvena zaštita na radu, radi sprječavanja povreda na radu, profesionalnih oboljenja  i drugih oboljenja  u vezi rada, zaštita rad okoline.

    Za reformu penzijsko-invalidskog sistema kaže da je bila neophodna 'obzirom da je raniji penzioni sistem bio neodrživ radi odnosa broja zaposlenih i broja penzionera, te loših demografskih projekcija odnosno starenja stanovništva'.

    - Uspjeli smo finansijski stabilizirati Federalni zavod PIO, smanjen je dug Vlade FBiH prema Federalnom zavodu PIO sa 180 miliona KM (2014 godine) na 30 miliona KM, penzije se blagovremeno i redovno isplaćuju. Zakonom o PIO definirali smo policijske službenike kao posebnu kategoriju radi specifičnih poslova koje obavljaju i time omogućili da stječu pravo na penziju pod povoljnijim uvjetima - podsjetio je.

    Zakonom je, kaže, utvrđen transparentan i pravičniji način utvrđivanja visine penzije, u zavisnosti od dužine radnog staža i uplaćenih doprinosa kroz tzv „bod-sistem“, umjesto sistema isplatnog koeficijenta. Uveden je trezorski sistem poslovanja, zaštićene najniže i zagarantirane penzije, te proširen obim prava iz PIO-a.

    - Zakon je propisao redovno godišnje povećanje penzija po unaprijed utvrđenim kriterijima što ranijim propisom nije bilo predviđeno - istaknuo je.

    U toku 2018 godine, povećane su penzije u tri navrata i to:

    1. Penzionerima koji su ostvarili pravo na penziju do 31.7.1998. godine penzija je povećana 10%, a penzionerima koji su ostvarili pravo na penziju do 31.12.2007godine povećana je 5%.

    2. Akontivno su povećane penzije, svim penzionerima, osim penzionera sa najvišim iznosom, u visini od 3,5 %.

    3. Vanredno je povećan iznosa najnižih penzija za 3,1 %, počev od obračuna penzija za mjesec maj 2018.

    Trenutno u Federaciji BiH ima 413.000 penzionera. Najniži iznos penzije je povećan na 348 KM, a zagarantovana na 450 KM.

    U oblasti reforma socijalne politike ističe, među ostalim, Strategiju za poboljšanje prava i položaja osoba s invaliditetom u FBiH 2016-2021. godine.

    - Tom strategijom utvrđena je obaveza za devet federalnih ministarstava (rada i socijalne politike, pravde, finansija, prometa i komunikacija, za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, zdravstva, obrazovanja i nauke, kulture i sporta  i prostornog uređenja) da otvore budžetski kod za finansiranje potreba osoba s invaliditetom i poduzmu konkretne mjere utvrđene Strategijom, iz nadležnosti tih ministarstava. Uspostavljeno je i koordinaciono tijelo Vlade Federacije BiH koje prati implementaciju Strategije i o tome redovno informira Vladu FBiH - naglasio je. 

    Ministar podsjeća da je Ministarstvo koordinator i aktivnosti za podršku osobama s invaliditetom.

    - Zakon o jedinstvenom registru naknada na koji se ne plaćaju doprinosi treba da objedini postojeće evidencije socijalnih davanja koje se vrše pri ovom ministarstvu, Federalnom ministarstvu za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilčkog rata, kantonalnim i lokalnim nivoima vlasti u Federaciji BiH. Potom će nadležni organi utvrditi ko su bespravni korisnici istih materijalnih davanja, što može dovesti do značajne uštede novčanih sredstava ili preraspodjele sredstava korisnicima koji za to imaju zakonska prava - kaže. Precizira da su ti podaci bitni i za izradu strateških dokumenata Federacije BiH.

    Među aktivnostima za mandata koji je na izmaku ministar Drljača izdvaja i jedinstvenu listu invaliditeta kojom se 'prvi put vrši ocjena zdravstvenog stanja za sve osobe s invaliditetom po istim načelima i principima, bez obzira na uzrok nastanka (ratni vojni invalidi, neratni invalidi, civilne žrtve rata)'.

    - U postupku je usvajanje novog pravilnika o kriterijima i postupak medicinskog vještačenja zdravstvenog stanja - kaže on.

    Naglašava da su osigurana sredstva za redovne isplate za 44.000 osoba sa neratnim invaliditetom u godišnjem iznosu od 141 miliona KM  i 10.000 civilnih žrtava rata u iznosu 27 miliona KM.

Ministar Vesko Drljača naglasio je i to da se neratni invalidi finansiraju iz federalnog budžeta, a civilni invalidi rata u omjerima ( 70 % iz federalnog budžeta , a 30% iz kantonalnih budžeta).