ADNAN DELIĆ, MINISTAR RADA I SOCIJALNE POLITIKE FBIH: NEOPHODNA SU NAM RADNA MJESTA U VISOKIM PLATNIM RAZREDIMA

Broj zaposlenih u Federaciji BiH za manje od sto hiljada veći je od broja penzionera. Koliko je teško, ako ga posmatramo kao kompaniju, držati funkcionalnost penzionog fonda s tim omjerom, bez obzira što Vlada nedostajuću razliku nadoknađuje iz budžeta, pitali smo Adnana Delića, federalnog ministra rada i socijalne politike.

„Održavanje funkcionalnosti penzionog fonda s trenutnim omjerom zaposlenih i penzionera predstavlja veliki izazov. Naime, kao jedan od važnijih izazova za održivost penzijsko-invalidskog sistema nameće se upravo pitanje održive zaposlenosti, odnosno pokrivenosti broja penzionera sa brojem radnika, koji je trenutno najniži u historiji i to pokrivenosti sa 1,23 radnika na jednog penzionera,“ kazao je ministar Delić i dodao:

Put održivog zapošljavanja

„Ovaj omjer kontinuirano pada i unazad petnaest godina imamo pad pokrivenosti broja radnika i penzionera, što nas dovodi do toga da isplate penzija iz mjeseca u mjesec zahtijevaju značajnu podršku iz budžeta i, dugoročno gledano, ovakav model nije održiv. Budžet Federacije BiH za 2024. godinu iznosi blizu 7,5 milijardi maraka, od čega dobar dio ide na isplatu penzija, negdje oko 3,2 milijarde, od čega je, recimo u 2023. godini, iz prihoda od doprinosa 2.821.438.130,52 maraka, a nedostajuća sredstva nadoknađena su iz drugih budžetskih prihoda.

Stava sam da su neophodne reforme koje će povećati broj zaposlenih i osigurati veću zaposlenost mladih generacija i njihovo zadržavanje u našoj zemlji i na našem tržištu rada.“

Kako to postići?

„Jedan od ključnih koraka u tom procesu je usvajanje zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih. Ovaj zakon će razdvojiti evidencije nezaposlenih osoba koje aktivno traže posao od onih koji su formalno na evidenciji radi ostvarivanja socijalnih prava, što će omogućiti bolji pregled stanja na tržištu rada. Time ćemo dobiti preciznije podatke o broju stvarno aktivnih tražitelja posla i lakše usmjeravati mjere za zapošljavanje, odnosno nastojati krenuti putem aktivnog i održivog zapošljavanja.

Neophodno je i donošenje seta fiskalnih zakona koji će omogućiti održiviji sistem finansiranja. Fiskalna konsolidacija i racionalizacija troškova javnog sektora mogu osigurati dugoročnu stabilnost penzionog fonda. Jednostavno kazano, moramo raditi na reformama koje će omogućiti veće plaće, kako bi doprinosi za penzioni fond bili veći i samim time sistem održiviji.“

Institucionalni iskoraci

Alarmantno je i kada govorimo o visini minimalne plaće (sa minimalnim doprinosima) i minimalne penzije koje su gotovo ujednačene. Je li na duge staze taj omjer održiv? Pravi li se na vrijeme neki plan B?

„Upravo sam dijelom odgovorio na to pitanje. Neophodno je otvarati radna mjesta u visokim platnim razredima. Na taj način možemo balansirati jer veće plaće znače i veće doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje i samim time kvalitetnije prihode Fonda za penzijsko-invalidsko osiguranje i bolje penzije za sve nas. Omjer minimalne plaće i minimalne penzije je svakako izazovan. Dugoročno, ovaj trend nije održiv i već sada se moraju praviti planovi koji će omogućiti rast minimalne plaće, a samim tim i doprinosa.

Iz naše nadležnosti, Ministarstvo radi na izmjenama radnog zakonodavstva koje će stvoriti povoljniji okvir za rast plaća, a dodatno, kroz reforme penzionog sistema na kojima radimo sa Svjetskom bankom, tražimo načine da osiguramo njegovu veću stabilnost u budućnosti.

Uvijek ponavljam – naše najodrživije politike su kvalitetne politike zapošljavanja i to je pravac kojim se mora ići. Naša je obaveza da stvorimo zakonske preduslove da poslovni ambijent može ići naprijed i mi na tome aktivno i radimo. Krajem prošle godine usvojena je Strategija zapošljavanja u FBiH. Radimo na izmjenama propisa koji definiraju radno pravo, a aktivno radimo i na mjerama koje će pospješiti zapošljavanje, kao što su Garancija za mlade i ESP2 – Drugi projekt podrške zapošljavanju s fokusom na ranjive kategorije društva. Aktivno smo se angažirali i na uključivanju žena na tržište rada i smanjenju jaza u neplaćenim poslovima brige, gdje kroz implementaciju modela gerontodomaćica nastojimo napraviti institucionalno iskorake na ovom polju. Vjerujem da zajedno sa našim partnerima iz međunarodnih organizacija možemo napraviti neke prve iskorake i pokazati smjer u kojem treba dalje ići kako bismo krenuli putem oporavka i razvoja našeg društva.“

Prave li se, kada su u pitanju oblasti koje su pod ingerencijama Vašega ministarstva, unaprijed, nazovimo ih, rezerni planovi, neovisno da li govorimo o penzijama ili dječijim dodacima? Planovi za situacije „šta ako…“?

„Naša odgovornost je, naravno, da se, osim za trenutne potrebe, pripremimo i za nepredviđene okolnosti. To podrazumijeva uspostavu fleksibilnih sistema koji mogu odgovoriti na promjene u ekonomskim prilikama, kako u segmentu penzija, tako i invalidskih naknada i dječijih dodataka. Upravo zbog toga tražimo sistemska rješenja i svakako najveće nade polažemo u socijalnu kartu za koju držimo da će biti revolucija u planiranju i usmjeravanju svih naknada i primanja koja proizilaze iz naših budžeta i ne govorimo samo o onima koji su u našoj nadležnosti, već svim drugim izdavanjima iz budžeta.“

Važnost socijalne karte

U kojoj je fazi plan za izradu socijalne karte Federacije BiH? Šta se treba posložiti, koji koraci Vas čekaju?

„Socijalna karta Federacije BiH je u fazi planiranja i koordinacije između nas i partnera iz Svjetske banke i Razvojnog programa UNDP-a u BiH. Nastojimo napraviti dobre temelje za saradnju i što kvalitetnije pripreme kako bi izrada socijalne karte tekla bez većih poteškoća. Socijalna karta je sigurno najzahtjevniji projekt našeg mandata i mi ćemo učiniti sve da se ona nastavi raditi i nakon isteka našeg mandata. Ono što prethodi izradi socijalne karte jeste donošenje zakona o socijalnoj karti i usklađivanje postojećih zakona s njim, a koji se reflektiraju na socijalnu kartu. Ovih dana imenovat ćemo interresornu radnu grupu kojoj će posao biti da u narednih nekoliko mjeseci pripremi nacrt zakona o socijalnoj karti kako bismo onda mogli ići na sljedeći korak.

Želim napomenuti da uporedo s UNDP-em radimo na izradi novog softvera e Award koji će biti integrisan u socijalnu kartu, a koji već sadržava veliki broj informacija koje će činiti socijalnu kartu. Mi već dijelom imamo urađenog posla, ali svakako će najizazovnije biti integrirati podatke svih relevantnih institucija, što zbog činjenice da nismo digitalizovana javna uprava, tako i zbog različitih propisa koji određenim institucijama onemogućavaju slobodan protok informacija i podataka. Donošenjem zakona o socijalnoj karti dio tih poteškoća bi se trebao prevazići, a ostaje neophodno i neizbježno digitaliziranje sistema javne uprave kako bismo mogli govoriti o stvarnosti zvanoj integrisana socijalna karta u Federaciji BiH.

Dakle, očekuje nas usklađivanje tehničkih, zakonskih i administrativnih procedura, ali vjerujem da smo na dobrom putu da kroz socijalnu kartu osiguramo precizniji uvid u socijalne i sve druge potrebe stanovništva.“

Šta će nam konkretno i opipljivo donijeti pravljenje/imanje socijalne karte?

„Socijalna karta omogućit će nam bolje ciljanje krajnjih korisnika socijalnih usluga, kao i samih socijalnih usluga i pomoći, ali i svih drugih mjera neophodnih za pravilno usmjeravanje programa i politika koje se finansiraju iz budžeta. Na temelju preciznih podataka, država će moći efektnije i efikasnije raspoređivati resurse te osigurati da pomoć zaista stigne do onih kojima je najpotrebnija, a politike zapošljavanja, recimo, budu usmjerene u pravom smjeru, kao i programi obrazovanja dugoročno.

To će, s jedne strane, smanjiti mogućnosti zloupotrebe i pomoći u stvaranju pravičnijeg sistema socijalne zaštite, a s druge strane bolje targetiranje svih programa i politika usmjerenih na oporavak i razvoj društva, kako sam već rekao, u oblastima obrazovanja, zapošljavanja, natalitetnih politika i politika usmjerenih na jačanje porodica.“

Priprema za sajam poslova

Briga o najranjivijim i najugroženijim kategorijama društva, uz radnike, dakako, pod krovom je Vašega ministarstva. Koja je kategorija najbrojnija, a koja najranjivija?

„Najbrojnija kategorija u okviru našeg ministarstva su penzioneri kojih ima skoro pola miliona. Svjetski je trend rast starijih članova populacije, ni mi nismo izuzetak, pa imamo kontinuirano povećanje broja penzionera iz godine u godinu. Najranjiviji su, svakako, oni građani koji žive ispod granice siromaštva, a posebno porodice s djecom i osobe s invaliditetom.

Naša briga je osigurati da sve ove kategorije dobiju podršku koja im je potrebna, bilo kroz socijalne programe, penzije ili specijalizirane oblike pomoći i mi upravo radimo na razvijanju različitih oblika podrške nematerijalne prirode, odnosno usluga koje se temelje na potrebama, a koje nisu isključivo finansijske prirode.

S tim u vezi, želio bih istaknuti da nam je Zakon o socijalnim uslugama trenutno u javnoj raspravi, nakon koje ide u konačnu proceduru usvajanja.

Ovaj zakon po prvi put detaljno uređuje pružanje i finansiranje socijalnih usluga, osiguravajući jednostavan i pristupačan pristup za sve koji su u stanju socijalne potrebe. Licenciranjem pružatelja socijalnih usluga garantujemo visoke standarde kvaliteta, posebno važne za zbrinjavanje djece, starih i iznemoglih lica te osoba s teškoćama i smetnjama u razvoju. Važno je istaknuti i da će ovaj zakon omogućiti jačanje lokalnih socijalnih usluga, što će opet omogućiti ravnomjernu raspodjelu resursa, odnosno sredstava iz budžeta. Na ovaj način preveniramo institucionalizaciju, obzirom da jačanjem kvaliteta i kapaciteta socijalnih usluga u zajednici smanjujemo potrebe za smještajem u specijalizirane ustanove socijalnog zbrinjavanja.“

Može li sajam zapošljavanja koji će se u organizaciji Vašeg ministarstva održati u 11. mjesecu biti jedan od kanala koji će dovesti do većeg broja zaposlenih i možda drugačijeg načina na koji bi procesi zapošljavanja mogli funkcionirati, okupljanjem na jednom mjestu tražilaca i ponuđača posla?

„Vjerujem da sajam zapošljavanja, kojeg ćemo brendirati kao sajam poslova, može biti odličan kanal za stvaranje novih prilika, kako za nezaposlene, tako i za poslodavce koji traže radnike.

Sajam će na jednom mjestu okupiti tražioce posla i poslodavce, olakšati im direktnu komunikaciju i, nadamo se, ubrzati procese zapošljavanja.

Također, kroz ovaj format ćemo promovirati nove pristupe i inovacije u zapošljavanju, kako bismo poboljšali efikasnost cijelog sistema. Tu, prije svega, mislim na pokretanje jedinstvene platforme koja će okupljati i poslodavce i sve one koji traže posao ili promjenu karijere. S obzirom na činjenicu da imamo različite baze i evidencije podataka koje posjeduju naš zavod i službe za zapošljavanje, agencije za posredovanje i drugi, mišljenja sam, kad objedinimo sve te podatke na jednom mjestu, da ćemo imati bolji pregled i lakše povezivanje poslodavaca i tražilaca posla. O tome ćemo svakako više govoriti u periodu ispred nas i, nadam se, postići željene rezultate već sa ovim prvim sajmom, za koji svakako želimo da postane tradicionalna aktivnost našeg ministarstva i partnera.“

(Izvor: poslovnenovine.ba )