MINISTAR DELIĆ O NAPADU NA RADNICU IZ JABLANICE: PRAVNI MEHANIZMI POSTOJE, RADNICI SE TREBAJU INFORMISATI O SVOJIM PRAVIMA

U članku za Oslobodjenje, koji obiluje informacijama kako i gdje poražiti pomoć u slučaju nasilja na radnom mjestu, o zakonskim pravima govorio je i federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.

Zakoni o zaštiti radnika/ca postoje, no njihova primjena je upitna, a za efikasnost sistema potreban je angažman države, ali i pravosuđa.

Nakon užasavajućeg fizičkog napada vlasnika hotela u Jablanici na radnicu, u fokusu se našlo pitanje ko i kako može zaštiti bosanskohercegovačke radnike/ce i da li zakonske regulative pružaju dovoljan stepen zaštite od (o)bijesnih poslodavaca. Jovana Kisin Zagajac, banjolučka advokatica, ističe da je slučaj iz Jablanice zaista šokantan.

KRIVIČNO DJELO

– Skoro pa su svakidašnje situacije koje dospiju u medije u BiH, gdje se vidi određeni oblik teškog mobinga nad radnicima. Međutim, on je puno češće verbalnog, psihološkog karaktera i maltretiranja, ali, kao što vidimo, imamo i slučajeve kada on eskalira u fizički napad i nanošenje tjelesnih povreda. Svakako da ovakvo ponašanje ulazi u polje krivičnog zakonodavstva, kaže Kisin Zagajac.

Dodaje da je dalji postupak u rukama MUP-a u saradnji sa postupajućim tužiocem koji treba da otvori istragu i preduzme sve istražne radnje. I pored krivičnog gonjenja koje sljeduje napadača, objašnjava advokatica, žrtva kao radnik ima pravo i na zaštitu u radnom sporu i u građanskom postupku za naknadu štete koju je pretrpjela zbog napada.

– Bh. zakonodavstvo, kada su u pitanju radni odnosi, podijeljeno je po entitetskoj regulativi. Imamo entitetske zakone o radu, a jedino je Zakon o zabrani diskriminacije na državnom nivou. On u opštem dijelu, pojmovnom dijelu diskriminacije, definiše i mobing kao oblik diskriminatornog ponašanja. Mobing je propisan i svim zakonima o radu kao štetno, zabranjeno ponašanje poslodavca ili drugog radnika prema radniku i za njega su propisane razne vrste sankcija, kaže advokatica.

Dodaje da slučaj u Jablanici prevazilazi granice uobičajenog pojma mobinga kako ga definiše Zakon o radu, jer takvo ponašanje ima elemente krivičnog djela.

Radnici/e zbog straha za egzistenciju, straha od gubitka posla, nedovoljne involviranosti države kroz inspekciju, ne osjećaju dovoljnu podršku, ističe Kisin Zagajac

– U praksi su vrlo, vrlo česti slučajevi mobinga od strane poslodavca, ali i drugih radnika prema radniku. Međutim, i dalje se mobing jako rijetko prijavljuje. Kod mene u kancelariju dolazi puno ljudi sa željom da se pravno posavjetuje, međutim, ni polovina obavljenih razgovora ne rezultira tužbom za mobing, ističe Kisin.

Državni aparat mora biti efikasniji, a dobra pravna zaštita kroz pravno zastupanje, ali u saradnji i sa državom i sa inspekcijskim organima, eventualno bi dala neke rezultate.

– Naravno, sve to, u konačnici, uz jedan profesionalan, nepristrasan pravosudni sistem, koji će takve predmete procesuirati i sa dozom hitnosti – kako i jeste propisano – i sa dozom objektivnosti i nepristrasnosti, kako bi se donosile pravične odluke i kako bi radnici stekli osjećaj sigurnosti u državu i pravosudni sistem da će adekvatno, brzo i profesionalno riješiti njihove probleme, poručuje advokatica.

Dodaje da državni aparat mora obratiti puno više pažnje i kada su u pitanju neprijavljeni prekovremeni sati, rad na crno, maltretiranje, ucjenjivanje…

Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca u Federaciji BiH, ističe da Udruženje predstavlja 22.000 privrednih društava i već duže od 20 godina uporno radi na popravljanju poslovnog okruženja i funkcioniranja društva u cjelini.

– Iako se u ovom slučaju ne radi o članici našeg Udruženja, jasno ćemo naglasiti da za nas bila kakva sila i neprimjereno ponašanje bilo koga u poslovnom procesu, a prvenstveno poslodavca, nikada neće biti prihvatljivi, niti opravdavani bilo kojim postupcima sa bilo koje strane. Niko nema pravo atakovati na život i zdravlje drugoga, niti ga uznemiravati pod bilo kojim okolnostima i razlozima, poručuje Nenadić i dodaje da im je interes zaštićen, siguran i, prije svega, zadovoljan radnik.

Smatra da se radnik/ca u svakom društvu može najbolje zaštititi uspostavom jakog i održivog sistema zaštite koji podrazumijeva adekvatan, efikasan i primjenjiv krivični progon, kao i zaštitu svih radnika/ca u građanskom postupku, bez obzira na to da li oni rade u realnom ili javnom sektoru u FBiH. Veliku ulogu, kaže Nenadić, imaju i sindikati čiji svaki prijedlog koji ide u pravcu zaštite radnika od ovakvih i sličnih napada prema radnicima će podržati.

– Također, pravosuđe mora biti efikasnije ako očekujemo uspostavu sigurnog okruženja, jer kašnjenje u donošenju pravosudnih odluka po nekoliko godina ostavlja ogroman prostor pravnoj, a time i stvarnoj nesigurnosti naših građana i radnika, objašnjava Nenadić, te dodaje da oštro osuđuju nasilje u privrednom društvu u Jablanici i traže efikasnu aktivnost vlasti na istraživanju i procesuiranju odgovornih.

Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, naglašava da iskustva pokazuju da radnici sve manje trpe maltretiranja, verbalno nasilje.

– Jedini problem koji se nekako još javlja je neznanje, jer radnici ne znaju koja su njihova prava, a vrlo često nisu ni sindikalno organizovani, kaže Beširović.

Dodaje da Zakon o radu štiti radnika/cu u odnosu na nasilje, bez obzira na to o kojem nasilju je riječ, te da postoje mehanizmi i u Zakonu o radu, Krivičnom zakonu.

Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike u FBiH, kaže da je Zakonom o radu, između ostalog, propisano da je poslodavac taj koji utvrđuje mjesto i način obavljanja rada, i da to vrši na način kojim se poštuju prava i dostojanstvo radnika.

Sindikati rade svoj posao u vidu dogovora sa vladama, ministarstvom, ali tu staje, jer sindikati nemaju kapacitet direktne zaštite pojedinca, ističe Pejaković

– Navedenim zakonom je propisano da radnik ima pravo na uvjete rada koji obezbjeđuju sigurnost i zaštitu života i zdravlja na radu, te druga prava u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Nadalje, navedenim zakonom se zabranjuje poslodavcu i drugim licima zaposlenim kod poslodavca uznemiravanje ili seksualno uznemiravanje, nasilje po osnovu spola, kao i sistematsko uznemiravanje na radu ili u vezi s radom (mobing) radnika i lica koja traže zaposlenje kod poslodavca, objašnjava Delić.

Dražan Pejaković, osnivač UG Radnički pokret, kaže da radnici i dalje trpe sve i svašta od poslodavaca, samo kako bi imali “siguran” posao.

BORBA ZA PRAVA

– Međutim, kako mi iz Radničkog pokreta vidimo, sve manje i manje ima tih radnika koji će da šute na nepravdu. Napokon su se radnici počeli boriti za svoja prava, kaže Pejaković.

Dražan Pejaković: Radnički pokret štiti radnike realnog sektora

Dodaje da se radnici/e mogu zaštititi izmjenama zakona, upoznavanjem sa zakonom, a isto tako treba da znaju šta potpisuju.

– Dosta radnika danas pristaje na kovertu, što je skroz pogrešno, jer da dođe do bilo kakvog problema (bolovanje, trudničko, promjena posla), bez te koverte se ostaje. Naš savjet je da sve i jedan radnik koji dobije takvu ponudu, istu odbije i prijavi tog poslodavca inspekcijskim organima. Samim time će se smanjiti siva ekonomija i popraviti situacija za sve radnike u našoj zemlji, kaže Pejaković.

Dodaje da su zakoni dobri, ali da je potrebno još izmjena.

– Međutim, problem je to što se zakoni ne provode na način koji bi trebali, upozorava Pejaković.

Dodaje da radnici koji tuže poslodavce čekaju godinama presude.

– Čekaju iz razloga što je jako mali broj sudija u svim gradovima BiH, a isto tako nema volje kod radnika da pokrenu postupak. Dosta ljudi je upoznalo da UG Radnički pokret dodjeljuje advokate besplatno i pomaže radnicima u zaštiti prava. Pokazatelj je i to da nam se za 10 mjeseci obratilo 6.800 radnika, tražeći informacije i zaštitu svojih radnih prava, zaključuje Pejaković.