“NEMAM DA PLATIM, ŠTA ĆU IDUĆE ZIME?” – EU JE POMOGLA, ALI KO ĆE DUGOROČNO UBLAŽITI ENERGETSKU KRIZU?

Hiljade domaćinstava uspjele su ublažiti troškove grijanja. Projekt su pratili kašnjenja, politizacija, prepreke u kompliciranom sistemu…

Aida Savić 22 godine je bez posla. Razlozi su bolest i životna dob zbog koje nije poželjna poslodavcima. Uz kćerkinu pomoć, preživljava uz radijator na struju. Jednokratna pomoć Evropske unije za prevazilaženje energetske krize omogućila joj je podnošljivu situaciju.

“Dobila sam oko 600 maraka. To sam upotrijebila, bila sam dužna neke režije, frižider malo namirila i ostao je koji dinar”, priča nam Aida.

BESPOTREBNE RASPRAVE

Aida i njena kćerka jedno su od hiljada domaćinstava koja su ostvarila pravo na pomoć Evropske unije u prevazilaženju energetske krize. Radi se o paketu energetske podrške od 70 miliona eura bespovratnih sredstava Bosni i Hercegovini za ublažavanje posljedica energetske krize i unapređenje energetske efikasnosti. Podrška uključuje 50 miliona eura za oko 190.000 ugroženih domaćinstava i 20 miliona eura za unapređenje energetske efikasnosti u 4.000 domaćinstava i 400 mikro, malih i srednjih preduzeća.

Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBiH, za Oslobođenje objašnjava da je jedan od glavnih uslova za dodjelu pomoći bio dodjela domaćinstvima, a ne pojedincima.

“Više od 154.000 domaćinstava je ostvarilo pravo na ovu vrstu finansijske podrške. To je u trenutku velike krize značilo domaćinstvima, posebno onim najugroženijima kakve su bile ove četiri kategorije definirane od Vlade FBiH u saradnji sa Evropskom komisijom. Prema svim preliminarnim i završnim rezultatima, broj domaćinstava je bio mnogo veći nego smo planirali, što dovoljno govori u kakvom su stanju domaćinstva koja žive u Federaciji BiH”, govori ministar.

Realizacija projekta u Federaciji BiH je kasnila. U općinama poput Banovića ili Velike Kladuše i pomoć Evropske unije uspjela se ispolitizirati. U Banovićima se raspravljalo o tome na koji način treba pomoć podijeliti i je li za tu podjelu potrebno da na općinskom nivou bude usvojena odluka o privremenom finansiranju, koja je već mjesecima politički instrument za rasprave pozicije i opozicije. Na kraju, uz pomoć posebne odluke federalne Vlade, 1.555 socijalno ugroženih domaćinstava u Banovićima ipak je dobilo pomoć EU. Ali, postojali su i drugi razlozi kašnjenja.

“Ono što nam je stvaralo probleme jeste to da nismo imali tačnu definiciju domaćinstva, s obzirom na to da to nije regulirano na bilo koji način na nivou FBiH. Ali naši su planovi u cilju izrade socijalne karte BiH koji će u budućnosti olakšati ovakve i slične procese dodjele finansijskih sredstava, ali i korištenje budžetskih sa nivoa FBiH, ali i svih drugih nivoa”, navodi ministar Delić.

Definicija domaćinstva zahtijevala je da svi oni koji apliciraju dostave dokumente prebivališta i da potpišu izjavu. Federalni ministar Delić tvrdi da u Republici Srpskoj provedba ovog projekta nije vođena na ovaj način.

“Prema mojim saznanjima, nije to urađeno na način kako se od njih zahtijevalo, prije svega mislim na RS, s obzirom na to da su oni isplaćivali svoja sredstva pojedincima, a uvjet EU je bio isključivo domaćinstvima”, ističe Delić.

Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske nisu željeli dati komentar na način podjele pomoći. Uputili su nas na saopćenje iz prošle godine, u kojem piše da se za više od 67 hiljada korisnika provjeravala ažurnost ličnih podataka.

“Nakon provedenih procedura, Vlada Republike Srpske je utvrdila da je ukupan broj lica čija domaćinstva ispunjavaju uslove za dodjelu finansijske pomoći za troškove grijanja u Republici Srpskoj veći od 67.000. Riječ je o paketu energetske podrške energetski siromašnim potrošačima/ugroženim domaćinstvima kroz dodjelu finansijske pomoći za troškove grijanja iz instrumenta pretpristupne pomoći IPA 3 za 2023. Imajući u vidu veliki broj korisnika, kao da je za određene potrošače potrebno provjeriti ažurnost nekih ličnih podataka važnih za isplatu pomoći, zahvalni smo svim korisnicima za strpljenje tokom ovog perioda”, stoji, između ostalog, u saopćenju.

Inače, pomoć ovakve vrste, iako u datom trenutku veoma značajna, i nije dugoročno rješenje. U međuvremenu, najavljeno je povećanje cijene električne energije. Za Aidu Savić to znači novo strahovanje.

“Ne znam šta da radim, neću plaćati ni struju. Neću moći plaćati struju, jednostavno nemam. Ne radim, nikakva primanja nemam i šta da radim? Dokumentaciju medicinsku imam, liječim se, imam tonu papira. Šta za iduću zimu? Ništa neću plaćati, ako isključe, opet ništa”, iskrena je Savić.

Azrudin Husika, stručnjak za energetiku, za Oslobođenje kaže da u periodima krize jedina mogućnost jeste isplata jednokratne pomoći, ali kada nije kriza, taj novac bi trebalo usmjeriti u povećanje energetske efikasnosti, poput utopljavanja objekata.

DUGOROČNA RJEŠENJA

“Ako se sjetimo, bio je period kada je cijena peleta bila skoro hiljadu maraka, cijena prirodnog plina je bila jako visoka, ogrjevnog drveta. Dakle, svi oni energentni za domaćinstva, kada je u pitanju grijanje, bili su veoma skupi i tada je jedina mogućnost bila da se onima koji su socijalno ugroženi isplati jedna ovakva jednokratna pomoć. Kad je normalna situacija, kad nemamo poremećaje na tržištu, ta sva sredstva bi trebalo usmjeriti u povećanje energetske efikasnosti. Dugoročno rješenje je da cijena struje poraste, ali da troškovi za Aidu Savić, naprimjer, za njeno domaćinstvo, ne porastu”, naglašava Husika.

Kako to postići?

“Tako što će joj se pomoći s pet ili šest hiljada maraka, pa da sanira svoj uređaj za grijanje i da se ne grije na struju, nego da se grije na neku efikasnu peć na drva i da njen trošak ne bude 700 ili 800 maraka, nego 400. Dakle, da joj se pomogne da poveća energetsku efikasnost i da smanji svoje potrebe za energijom”, dodaje Husika.

Planova za nove projekte pomoći, kratkoročne i dugoročne, bilo iz fondova EU ili budžeta svih nivoa vlasti u BiH, za sada nema.

(Izvor: oslobodjenje.ba)